Skip to main content













PREGLED INVESTICIJA U OPĆINI BOSANSKA KRUPA
u 2005,2006,2007 i 2008 GODINI
 
 


 
Geografski položaj općine Bosanska Krupa
Općina Bosanska Krupa se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi i Dvor u Republici Hrvatskoj. Međunarodna, a ujedno i najveća rijeka Kantona, Una, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Također, putnim komunikacijama općina je povezana sa Zapadnom i Južnom Evropom.

Bosanska Krupa se teritorijalno smjestila u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 m.n.v. u proširenom dijelu rijeke Une. Općina Bosanska Krupa je prije rata zauzimala prostor od 778 km2. U toku rata došlo je do otcjepljenja općina Bužim i Krupe na Uni tako da općina Bosanska Krupa danas zauzima prostor od 556 km2 PEDOLOŠKE KARAKTERISTIKE ZEMLJIŠTA
Okvir doline Une i bosanskokrupskog proširenja sastavljen je od triarskih dolomita i krečnjaka sa primjesama rožnica i gline. Tako je bosanskokrupsko proširenje uokvireno krečnjačkim anfiteatrima jurske starosti. U kontinetalnom okviru bosanskokrupske općine formiraju se bregovita tla i to: · smeđa duboka tla i deluvijalna tla vrtača na tvrdim krečnjacima i dolomitima · smeđa duboka tla na krečnjacima i dolomitima · smeđa plitka tla posmeđena i opodžoljene crvenice na jedrim krečnjacima i dolomitima, · posmeđene plitke crvenice na jedrim krečnjacima i dolomitima. U prostornom dijelu dna bosanskokrupskog proširenja na vrlo debelim pleistocenskim i aluvijalnim naslagama razvila su se dolinska tla i to: · aluvijalno-karbonatna tla na pjescima i ilovačama (čine tlo u dnu proširenog dijela kotline uz obale Une, uglavnom se nalaze pod oranicama i kukuruzom), · aluvijalno-deluvijalno-bikarbonatna glejna tla (matični supstrat ovog tla je nanos ili pjeskovito-ilovasti sediment, ovo tlo je pod oranicama i livada
KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
U bosanskokrupskoj općini vlada kontinentalna klima što se ogleda po visokim temperaturama u ljetnim mjesecima, a srednja godišnja temperatura iznosi 10,8 0C. Takođe postoji vrlo skokovit prelazak temperatura izumeđu zime i proljeća (mjesec mart 5,6 oC - mjesec april 11,1 oC). Jesen je godišnje doba sa najvećom količinom padavina, zatim proljeće, tako da jesen i proljeće predstavljaju vlažne dijelove godine i zajedno imaju prosječno 723 mm/m2 padavina. Kiše koje se izliju tokom proljetnih i jesenjih mjeseci su dugotrajne, tihe, obilne i veoma često izazivaju poplave. Snježni period traje u prosjeku 127 dana godišnje. Bosanska Krupa je područje sa visokim procentom relativne i apsolutne vlažnosti zraka. Dolina Une uvjetuje i pojavu i pravce regionalnih i lokalnih vjetrova. Aproksimativni pokazatelji pokazuju da su najučestaliji vjetrovi iz: · jugozapadnog kvadranta 13,8%, · sjeverozapadnog kvadranta 22,90%. Olujnih vjetrova nema, a najači se vjetrovi javljaju u februaru.
VODOTOKOVI
Pored toka Une i Krušnice za razvoj naselja Bosanske Krupe karakteristične su i etaže izvora na kontaktu krečnjačkog okvira pa se javljaju izvori i vrela različitog intenziteta. Tok Une je jako razvođen u bosanskokrupskom proširenju što je posljedica izrazito intezivne bočne erozije i pojave naplavina sedre. U Bosanskoj Krupi u Unu se uljeva više potoka i rijeka, a na periferiji grada se u Unu ulijeva rjeka Krušnica. Maksimalan vodostaj se javlja sa intenzitetom i do 5 m relativne visinske razlike, tako visoke vode izazivaju poplavu sa dužim ili kraćim intervalima. Srednji mjesečni nivo vodostaja na Uni iznosi cca 1,84 m, a srednji godišnji cca 1,15m. U području Bosanske Krupe, odnosno njene najbliže okoline, javljaju se izvori, karakteristični u dvije etaže. Izvori značajni za ovu etažu u području Bosanske Krupe javljaju se u dolini Krušnice. Djelimično su izvori vezani za gravitacijsku vodu koja kao podzemna voda cirkulira kroz krečnjake kontinentalnog okolnog prostora. Na udaljenosti cca 5 km od grada nalazi se izvor rijeke Krušnice koji je jedan od najjačih u Evropi. Na izvoru je smještena hidrocentrala koja je u funkciji a u vlasništvu je "Elektrodistribucije" Bihać.
PUTEVI
Područje općine je povezano sa susjednim općinama mrežom magistralnih asfaltnih cesta. Ukupna dužina cesta na području općine iznosi 150 km od čega je 100 km asfaltnih. Osnovna cestovna komunikacija je magistralni put M-14 koji je žila kucavica drumskog saobraćaja Unsko-sanskog kantona. Općinom Bosanska Krupa prolaze i regionalni putevi: · Bosanska Krupa - Sanski Most · Bosanska Otoka - Bužim - V. Kladuša · Ljusina - Pištaline - Cazin
OPĆINA BOSANSKA KRUPA
1. Broj stanovnika općine je: 32. 465, 2. Općina ukupno broji MZ-a : 23, 3. Nazivi sela po Mjesnim zajednicama su slijedeći: Mjesna zajednica Arapuša Mjesna zajednica Zalin Mjesna zajednica Veliki Badić Mjesna zajednica Ostružnica Mjesna zajednica Veliki Dubovik Mjesna zajednica Jasenica Mjesna zajednica Suvaja Mjesna zajednica Radić Mjesna zajednica Gornji Petrovići Mjesna zajednica Vranjska Mjesna zajednica Stari Grad Mjesna zajednica Hodžinac Mjesna zajednica Halkići Mjesna zajednica Krupa Centar Mjesna zajednica Krupa II Mjesna zajednica Zalug Mjesna zajednica Jezerski Mjesna zajednca Mahmić Selo Mjesna zajednica Pištaline Mjesna zajednica Ivanjska Mjesna zajednica Ljusina Mjesna zajednica Otoka dva Mjesna zajednica Otoka Centar