|
Bosanska Krupa - historijske činjenice
|
|
O naseljenosti područja bosanskokrupske općine još u predhistorijsko doba svjedoče lokaliteti zvani gradine, a kao sigurni dokazi služe materijalni ostaci iz tog vremena. Temelji i zidovi gradinskih ljudskih naselja otkopani su na Kekića glavici pored Zalina, na Obljaju kod Malog Radića i na Gradini pored sela Suvaja. Područje Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena Japoda koje su Rimljani pokorili 35. godine prije nove ere.
Od ljudskih naselja iz rimskog doba najpoznatije je ono što je otkriveno na mjestu Gromila u selu Ljusina kod Krupe. Tu su otkopani temelji rimskih zgrada i razni predmeti. Mnogobrojni otkopani grobovi rimskih vojnika u kojima su pored ljudskih kostiju nađeni rimski novac, jedna sablja i drugi predmeti, govore o prisustvu starih rimljana na ovom područjima. U periodu rimske vlasti područje oko srednje Une pripadalo je rimskoj provinciji Dalmaciji. Nakon podjele Rimskog carstva 395. godine na Istočno i Zapadno, Pounje je ušlo u sastav Zapadnog rimskog carstva. Ne postoje nikakvi pouzdani podaci o zbivanjima na ovim prostorima u vrijeme Zapadnog rimskog carstva. Poznato je samo da su u 5., 6., i 7. vijeku u pounske krajeve prodirali Goti i širila se vlast Vizantije da bi na kraju doselili Avari i slovensko stanovništvo.
|
 |
 |
U srednjem vijeku područje današnje krupske općine pripadalo je hrvatskoj kraljevini i austro-hrvatskoj državi. U 10. vijeku ulazilo je u sastav prostrane hrvatske župe zvane Pset. U 13. vijeku gubi se ime Pset, a prvi put se javlja ime Krupa. Za tvrđavu u Krupi čiji se ostaci nalaze na brežuljku zvanom Grad, zna se da je postojala u 13. vijeku, ali se ne zna ko je bio njen graditelj. Po jednoj legendi ovu tvrđavu sazidala je djevojka Krupana. Prvi poznati gospodari Krupe bili su već u 13. vijeku feudalci Babonići. Od 1410. do 1429. godine Krupa je kraljevski grad kojim su upravljali kaštelani u ime ugarsko-hrvatskog kralja. Nakon tog perioda Krupa je darovana feudalcu Fridrihu Celjskom da bi je 1456. godine prisvojio feudalac Martin Frankopan. Od 1463. do 1490. godine Krupa je ponovo u posjedu kralja i njom upravljaju senjski kapetani. Od 1490. godine vlasnik grada je Ivan Korvin. Nakon toga Krupa po treći put postaje kraljevski grad, da bi uskoro došla u ruke bana Ivana Karlovića. Od 1531. godine do pada pod Tursku vlast Krupa je bila vlasništvo knezova Zrinjski.
1565. godine bosanski paša Mustafa Sokolović je 23. juna zauzeo krupsku tvrađavu i od tada je Krupa pod Turskom vlašću sve do 1878. kada vladavinu u cijeloj Bosni preuzima Austo-ugarska monarhija. Prema službenom Austo-ugarskom popisu krupa je 1885. godine imala 2.096 stanovnika. 1918. godine, nakon završetka prvog svjetskog rata i sloma Austo-ugarske Krupa je u sastavu Kraljevine SHS a Zatim Jugoslavije. Nakon završetka drugog svjetskog rata Bosanska Krupa se nalazila u sastavu SFRJ.
|
|
21. aprila 1992. godine srpski dobrovoljci iz okolnih sela uz pomoć bivše JNA napali su Bosansku Krupu i zauzeli pola grada do rijeke Une. Sve do 17. septembra 1995. godine prva borbena linija između agresorskih jedinica i Armije Bosne i Hercegovine nalazila se u centru Bosanske Krupe. Agresor je protjerao svo Muslimansko stanovništvo sa teritorije koju je kontrolisao. U dijelu Bosanske Krupe pod srpskom kontrolom nalazili su se logori za Muslimane. Opljačkan, popaljen i porušen grad, agresorske jedinice su u bijegu napustile 17. septembra 1995. godine pred ofanzivom Armije BiH i bosanskokrupske 511 SLAVNE brdske brigade. Od tog datuma Bosanska Krupa se nalazi u sastavu Bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH u Unsko sanskom kantonu.
|
 |
|